sve manje hektara

Hoće li se potpuno ugasiti proizvodnja šećera u Hrvatskoj?

23.02.2021 u 23:01

Bionic
Reading

Prijeti li gašenje proizvodnje šećera u Hrvatskoj? U manje od mjesec dana s radom su prestale šećerane u Virovitici i Osijeku, jedini preostali proizvodni pogon je u Županji. Ukidanje kvota, pad otkupnih cijena i uvoz jeftinog šećera izazvali su gubitke i gašenje tvornica diljem Europe. Zbog sve manje hektara pod šećernom repom u Hrvatskoj nedostaje sirovine. Je li upitna budućnost i posljednje hrvatske šećerane? Što bi za hrvatsko tržište značio gubitak domaćeg šećera?

Miroslav Božić, savjetnik u Grupi Viro rekao je da ono što smo dosad poduzeli daje uvjerenje da usmjeravanje svih snaga na pogon gdje su jedinični troškovi najniži možemo računati na jednu dobru i stabilnu godinu.

'Proizveli smo i repe i šećera više od europskog prosjeka i to je vjetar u leđa najavljenim promjenama politike koja će biti više usmjerena na dodanu vrijednost. Vjerujem da za šećernu repu ima prostora i da možemo biti sigurni da možemo proizvoditi i za domaću industriju i izvoz.', rekao je Božić gostujući u HTV-oj emisiji Otvoreno u kojoj se raspravljalo o sudibini šećerana.

Tomislav Perković, vlasnik OPG-a rekao je kako se nada da će taj posao opstati jer kako je rekao šećerna repa gubi utakmicu u odnosu na ostale ratarske kulture.

'Da nismo zadnjih godina imali dodatne poticaje u odnosu na osnovne vjerojatno bi mnogi od nas prestali to raditi. Ona je visoko rizična kultura i ostale ratarske kulture su je stigle. Cijena ostalih kultura je relativno stabilna.

'Ne kaže se bez veze da je šećerna repa kraljica ratarske kulture. Ona traži najviše znanja i i vještine da bi se uspjelo, a ako se ne uspije velik je ulog i lako se pada.

Vjerujem da nećemo ostati bez domaćeg šećera, rekla je Marijana Petir, predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu (NZ), istaknuvši kako bi trebalo pozorno saslušati što poručuju proizvođači i industrija šećera.

'Vidimo da je cijela Europska unija pod šećernim stresom i Europska komisija nije reagirala na pravi način. Kad sam bila zastupnica u Europskom parlamentu upozoravala sam EK da je ona cijena koja je nužna za zdravlje sektora šećera - 404 eura po toni davno premašena, odnosno da smo pali ispod nje i tražili smo intervenciju, ali nažalost nije bilo puno razumijevanja, rekla je.

Istaknula je da smo na dobrom putu da se zadrži ta proizvodnja. Nažalost od tri šećerane ostali smo na jednoj. U posljednjih 10-ak godina u EU-u smo ostali bez 160 šećerana i to bi nekoga na europskoj razini trebalo zabrinuti, naglasila je.

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik (SDP) rekao je kako ovo nije problem od jučer, već da se vuče čitav niz godina.

'Žalosno je vidjeti koliko smo reaktivni, a ne proaktivni. Mi smo u srpnju prošle godine upozoravali na ovaj scenarij. Znali smo na što se trebamo pripremiti i da RH nije imala prilike sudjelovati u fondovima koji su restrukturirali ovu industriju. Godine 2017. u EU-u su ukinute kvote, a Vlada tek 2019. donijela mjere koji nisu dale rezultat.

Istaknuo je kako smatra da još ima perspektive da se nešto može spasiti, ali ne s ovakvom Vladom koja nema viziju i koja posluje po postulatu svaki tjedan gasimo pogon jedan, rekao je.

'Treba kao prvo osigurati dovoljne količine šećerne repe. Mjere koje je Vlada do sada donijela nisu dovoljne. Šećerna repa je jedna od kultura koja zahtjeva ručno okopavanje, što znači da je potrebno puno rada, truda i ulaganja, a uz to to je i rizična kultura i treba više osiguranja. Žao mi je što su do sada isključivo prerađivači, šećerane, podnosili sav teret akumulirali gubitke i to je kulminiralo zatvaranjem.